Sedamdeset i peta Svjetska zdravstvena skupština – Dnevno ažuriranje: 27. svibnja 2022

Rekordan broj odluka za nezarazne bolesti i mentalno zdravlje

Delegati Svjetske zdravstvene skupštine odobrili su rekordan broj preporuka koje se odnose na nezarazne bolesti (NCD) kao što su rak, dijabetes, bolesti srca i pluća, kao i na mentalno zdravlje i njihove čimbenike rizika.

Taj potez dolazi uoči četvrtog sastanka na visokoj razini Opće skupštine Ujedinjenih naroda o prevenciji i kontroli NCD-a koji će se održati 2025. godine, u nastojanju da se ubrza napredak prema globalno dogovorenim ciljevima protiv NCD-a i SDG-a.

Uz dogovoreni pripremni proces koji je prethodio ovom sastanku, mjere za smanjenje smrtnosti od nenadležnih bolesti uključuju novi plan provedbe. Cilj plana je pomoći državama članicama da ubrzaju djelovanje za potporu svom stanovništvu i postignu ciljeve vezane uz NCD u Ciljevima održivog razvoja.

Također je dogovoren novi akcijski plan za Globalni koordinacijski mehanizam za prevenciju i kontrolu NCD-a, platformu koja okuplja ključne dionike koji rade na poboljšanju okoliša NCD-a, jačanjem višesektorskog i multi-dioničkog djelovanja i suradnje u rješavanju NCD-a i mentalno zdravlje.

Povezani Linkovi

Na putu do 2025.: globalni rok za NCD

Praćenje političke deklaracije trećeg sastanka na visokoj razini Opće skupštine o prevenciji i kontroli nezaraznih bolesti

Globalni koordinacijski mehanizam o prevenciji i liječenju NCD-a

Nacrt plana rada za Globalni koordinacijski mehanizam o prevenciji i kontroli NCD-a 2022.-2025.

Podrška osobama koje žive s NCD-ima u humanitarnim hitnim situacijama

Delegati su se složili s preporukama o tome kako ojačati dizajn i provedbu politika (uključujući one za otporne zdravstvene sustave i zdravstvene usluge i infrastrukturu) za prevenciju i upravljanje NCD-ima u humanitarnim hitnim situacijama. Nedavne hitne situacije kao što su sukob u Ukrajini i pandemija COVID-19 istaknule su kako su osobe koje žive s NCD-ima posebno izložene velikom riziku, što zahtijeva posebnu pozornost u planiranju hitnih situacija i odgovoru.

Oni su pružili niz preporučenih radnji za države članice, međunarodne, humanitarne partnere, civilno društvo, privatni sektor i SZO kako bi se bolje pozabavili pripravnošću i odgovorom na hitne slučajeve NCD tijekom pandemije COVID-19 i nakon nje. Radnje Tajništva SZO-a uključuju preispitivanje trenutnih odgovora na NCD i jačanje kapaciteta SZO-a za razvoj i širenje normativnih proizvoda kao što su tehničke smjernice o NCD-ima, za potporu zemljama u razvoju i provedbi pripravnosti i nacionalnih planova odgovora za hitne zdravstvene situacije. Također će biti važno podržati nabavu i primjenu lijekova i zaliha za NCD kao što je inzulin.

Povezani Linkovi

Preporuke o tome kako ojačati dizajn i provedbu politika, uključujući one za otporne zdravstvene sustave i zdravstvene usluge i infrastrukturu, za liječenje ljudi koji žive s nezaraznim bolestima te za prevenciju i kontrolu njihovih čimbenika rizika u humanitarnim hitnim situacijama

Jačanje rehabilitacije u hitnim slučajevima

Prvi ikad globalni ciljevi pokrivenosti dijabetesa

Po prvi put, delegati na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini podržali su stvaranje globalnih ciljeva za rješavanje dijabetesa. Ciljevi su dio novog sveobuhvatnog skupa preporuka za jačanje i praćenje nacionalnih odgovora na dijabetes.

Oni uključuju osiguranje da do 2030. godine 80% ljudi koji žive s dijabetesom bude dijagnosticirano; 80% ima dobru kontrolu glikemije; 80% ljudi s dijagnosticiranim dijabetesom dobro kontrolira krvni tlak; 60% osoba s dijabetesom starijih od 40 godina prima statine; i 100% svih ljudi s dijabetesom tipa 1 imaju pristup pristupačnom inzulinu i samokontroli glukoze u krvi. Dijabetes je trenutno jedan od deset najvećih uzroka smrti u svijetu.

Povezani Linkovi

Smanjenje tereta nezaraznih bolesti jačanjem prevencije i kontrole dijabetesa

Globalni dogovor o dijabetesu

Značajna globalna strategija za oralno zdravlje

Iako je u velikoj mjeri moguće spriječiti, procjenjuje se da je u 2019. globalno bilo više od 3,5 milijardi slučajeva oralnih bolesti i drugih oralnih stanja. Unatoč tome što utječu na gotovo polovicu svjetske populacije, do danas nije postojala globalna strategija o oralnom zdravlju.

Delegati su se složili da je takva globalna strategija sada neophodna. On će dati informacije o razvoju novog globalnog akcijskog plana, uključujući okvir za praćenje napretka s ciljevima koji se trebaju postići do 2030., o kojem će se raspravljati tijekom Svjetske zdravstvene skupštine 2023. SZO će također objaviti svoje prvo globalno izvješće o oralnom zdravlju kasnije tijekom 2022.

Globalna strategija o oralnom zdravlju postavlja hrabru viziju univerzalne pokrivenosti uslugama oralnog zdravlja do 2030. Ključni pristupi uključuju postavljanje ambicioznih nacionalnih odgovora, integraciju oralnog zdravlja u primarnu zdravstvenu zaštitu i optimizaciju digitalnih tehnologija.

Povezani Linkovi

Nacrt globalne strategije o oralnom zdravlju

Oralno zdravlje

Nove preporuke za prevenciju i kontrolu pretilosti

Delegati Svjetske zdravstvene skupštine dogovorili su nove preporuke za prevenciju i upravljanje pretilošću tijekom života i niz povezanih ciljeva u pokušaju da se zaustavi porast pretilosti kod djece mlađe od 5 godina, adolescenata i odraslih do 2025. i da se okončaju svi oblici pretilosti pothranjenosti do 2030.

Naveli su mjere koje treba poduzeti vlade, društvo u cjelini i Tajništvo WHO-a, kako bi se smanjio unos slobodnih šećera na manje od 10% ukupnog energetskog unosa kod odraslih i djece; povećati stope isključivog dojenja u prvih 6 mjeseci na najmanje 70% i smanjiti globalnu prevalenciju tjelesne neaktivnosti za 15%. SZO je već razvio novi plan za potporu državama članicama u ubrzavanju aktivnosti za zaustavljanje pretilosti.

Povezani Linkovi

Plan ubrzanja za potporu državama članicama u provedbi preporuka za prevenciju i upravljanje pretilosti tijekom života

Poboljšanje života osoba s neurološkim poremećajima

Delegati su se složili oko novog međusektorskog globalnog akcijskog plana za epilepsiju i druge neurološke poremećaje (uključujući moždani udar, migrenu, demenciju i meningitis) koji ima za cilj poboljšati pristup skrbi i liječenju za osobe koje žive s tim stanjima, uz sprječavanje novih slučajeva i promicanje zdravlja i razvoja mozga preko životnog tijeka.

Neurološki poremećaji vodeći su uzrok godina života prilagođenih invalidnosti i drugi vodeći uzrok smrti u svijetu. Unatoč velikom globalnom opterećenju neuroloških stanja, pristup i uslugama i podrška za ta stanja nedostatni su, osobito u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Akcijski plan će se pozabaviti izazovima i prazninama u pružanju skrbi i usluga za osobe s neurološkim poremećajima koji postoje diljem svijeta i osigurati sveobuhvatan, koordiniran odgovor u svim sektorima.